Prakticiranje sigurnih spolnih odnosa, zdrav odnos prema spolnosti te razgovor o toj temi bez osjećaja nelagode, srama, krivice i straha od osude okoline važne su odrednice ljudskog zdravlja.
Spolno prenosive bolesti smatraju se bolestima od javnozdravstvenog značaja jer ne utječu samo na spolno zdravlje oboljelih, već i na njihove kontakte te na reproduktivno zdravlje. Ako se infekcije ne liječe, može doći do komplikacija koje na kraju utječu na plodnost jer dolazi do otežanog začeća i nemogućnosti ostvarivanja željenog roditeljstva.
Prema objavi Zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj nije primijećen porast, niti velik broj zaraženih spolnim bolestima u usporedbi s većinom zemalja Europske Unije, ali je zabilježen povećan broj muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima. Međutim, tri najučestalije spolno prenosive bolesti u Hrvatskoj su klamidija, sifilis i gonoreja. Većina oboljelih od sifilisa i gonoreje su muškarci koji su se zarazili kroz spolne odnose s drugim muškarcima, dok su oboljeli od klamidijske infekcije uglavnom žene. Gonoreja i sifilis su u Hrvatskoj u porastu, dok je klamidijska infekcija u padu tijekom posljednjeg desetljeća.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo također navodi da se posljednjih godina u Hrvatskoj prosječno godišnje bilježi oko 100 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om, što Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om.
Razgovarala sam s prim. Tatjanom Nemeth Blažić, dr. med., voditeljicom Odjela za HIV, krvlju i spolno prenosive infekcije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o riziku spolno prenosivih bolesti, simptomima i njihovim posljedicama.
Rizične osobe spolno prenosivih bolesti
NET.HR: Koje osobe su pod većim rizikom od zaraze spolno prenosivih bolesti?
DR. NEMETH BLAŽIĆ: Rizik za dobivanje spolno prenosive bolesti imaju osobe koje imaju rizična spolna ponašanja poput učestalog mijenjanja spolnih partnera i koje ne koriste zaštitu kondomom. Pritom je rizik veći ako partneri imaju ili su imali rizična ponašanja poput rizičnih spolnih odnosa ili korištenja droga te ako su nepoznati ili nedovoljno poznati. Jako mlade osobe (petnaestogodišnjaci i mlađi) imaju također veći rizik od spolno prenosivih bolesti jer im sluznica spolnih organa još nije dovoljno otporna, a često nemaju dovoljno znanja i vještina da izbjegnu rizična spolna ponašanja.
Također, seksualni odnos pod utjecajem alkohola ili drugih psihoaktivnih sredstava povećava rizik od zaraze spolno prenosivom infekcijom jer ta sredstva utječu na sposobnost razboritog prosuđivanja, smanjuju samokontrolu i mogu dovesti do neopreznih ili nepromišljenih postupaka.
Od seksualnih aktivnosti, nezaštićeni analni odnos ima najveći rizik za prijenos infekcije HIV-om i drugih spolno prenosivih bolesti, dok oralni odnos ima najmanji rizik. Za spolno prenosive infekcije za koje postoji zaštita cjepivom (hepatitis B i infekcija HPV-om) veći rizik za infekciju imaju osobe koje nisu cijepljene. Važno je također podsjetiti da niti jedna zaštita (cijepljenje, kondom) osim apstinencije odnosno izbjegavanja spolnih odnosa ne pruža stopostotnu zaštitu. Stoga je za zaštitu od spolno prenosivih infekcija uvijek najbolje kombinirati sve dostupne postupke zaštite koji uključuju odgovorno spolno ponašanje, cijepljenje i korištenje kondoma.
Simptomi spolno prenosivih bolesti
NET.HR: Koji su najčešći simptomi spolno prenosivih bolesti kod žena i muškaraca?
DR. NEMETH BLAŽIĆ: Simptomi spolno prenosivih bolesti uključuju bol ili peckanje kod mokrenja i učestalo mokrenje, pojačan ili promijenjen iscjedak iz spolovila, promjene na koži ili sluznici spolovila te bolni spolni odnos.
Simptomi spolno prenosivih bolesti kod žena su: otežano i bolno mokrenje, intenzivan svrbež i žarenje vanjskog spolovila, povećana količina te promijenjeni izgled i miris iscjetka iz rodnice, ranice, mjehurići ili bradavice na koži spolovila ili anusa, iznenadno krvarenje uz redovite menstruacije, bol prilikom spolnog odnosa.
Simptomi spolno prenosivih bolesti kod muškaraca su: gnojni iscjedak iz mokraćne cijevi, otežano i bolno mokrenje, crvenilo, bol i svrbež vrha penisa često popraćeno otokom i intenzivnim neugodnim mirisom i bjelkastim naslagama te ranice, mjehurići ili bradavice na koži spolovila ili anusa.
No, važno je naglasiti da spolno prenosive bolesti često ne izazivaju simptome ili su simptomi vrlo oskudni te ih je zbog toga teško prepoznati. Primjerice klamidijska infekcija, infekcija HPV-om, virusni hepatitis B ili C te infekcija HIV-om u većini slučajeva nemaju vidljive simptome dugo vrijeme.
Posljedice spolno prenosivih bolesti
NET.HR: Koje posljedice mogu uzrokovati spolno prenosive bolesti?
DR. NEMETH BLAŽIĆ: Neprepoznate i neliječene spolno prenosive bolesti mogu uzrokovati dugoročne i ozbiljne posljedice po zdravlje. Ako se pravodobno ne prepoznaju i ne liječe, one mogu uzrokovati otežano začeće, izvanmaterničnu trudnoću, spontane pobačaje, neplodnost kod muškaraca i žena, utjecati na zdravlje potomstva (oštećenja ili smrt nerođenog djeteta) i izazvati različite komplikacije, oštećenja i upale unutarnjih organa, određene vrste raka (primjerice rak vrata maternice, rak jetre) pa i smrt.
Kako smanjiti rizik od infekcije?
NET.HR: Kako se može smanjiti rizik od infekcije?
DR. NEMETH BLAŽIĆ: Znanjem i informiranjem o rizicima i načinima zaštite te odgovornim spolnim ponašanjem, spolno prenosive bolesti se mogu spriječiti ili barem znatno smanjiti rizik od zaraze. Spolne odnose treba odgoditi do psihičke i fizičke zrelosti, odnosno treba izbjegavati rane spolne odnose.
Najbolju zaštitu i učinkovitu mehaničku zaštitu od spolno prenosivih bolesti pruža upotreba kondoma pri svakom spolnom odnosu za vrijeme cijelog odnosa. Ta zaštita je posebno važna pri seksualnom odnosu s nepoznatim ili nedovoljno poznatim partnerima. Sigurnost zaštite kondomom ovisi o njegovoj redovitoj i pravilnoj primjeni. Od nekih spolno prenosivih bolesti može se zaštititi i cijepljenjem (bolesti uzrokovane HPV-om, hepatitis B). Izbjegavanje čestog mijenjanja partnera i vjerna i stabilna veza dviju osoba koje nemaju spolno prenosivu infekciju smanjuju rizik od zaraze. Redoviti ginekološki pregled prema preporuci ginekologa, što je najčešće jednom godišnje u mlađoj dobi, uz redoviti Papa test, najbolja su prevencija razvoja zloćudnih bolesti u žena.
